12.10.2016
Berzni Komentar - Septembar 2016

Trgovina na sarajevskoj i banjalučkoj berzi u septembru 2016. godine

 

U septembru 2016. godine na Sarajevskoj berzi-burzi ostvaren je ukupan promet od 67.443.233,09 KM, što čini 47,80 % od ukupnog prometa koji je ostvaren na BH berzama. U sklopu 515 transakcija prometovano je 5.275.996 vrijednosnih papira.

Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet u iznosu od 410.703,52 KM ili 4,53% od ukupno ostvarenog  redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta "Bosnalijek" d.d. Sarajevo u iznosu od 396.976,22 KM, uz mjesečni porast kursa od 4,09%. Dionicama emitenta "Sarajevska Pivara" d.d. Sarajevo trgovano je u iznosu od 13.727,30 KM, sa padom vrijednosti dionica od 9,99%. Na Kotaciji fondova, promet ostvaren u septembru iznosio je 18.829,39 KM ili 0,21 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama  ZIF "BIG Investiciona grupa" d.d. Sarajevo u iznosu od 10.321,50 KM, bez promjene kursa u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF "Bosfin" d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 4.157,74 KM, i mjesečnim padom kursa od 26,48 %. Dionicama ZIF "Herbos fond" d.d. Mostar trgovano je u obimu od 2.851,00 KM, i sa porastom vrijednosti dionica 5,71 % u odnosu na predhodni mjesec. Na Kotaciji obveznica, promet ostvaren u septembru iznosio 4.040.907,58 KM ili 44,57 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Promet na Slobodnom tržištu- ST1 iznosio je 3.431.574,47 KM ili 37,85 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta "Ozon" d.d. Travnik u iznosu od 1.371.107,12 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent BH "Telecom" d.d. Sarajevo sa iznosom od 683.756,36 KM. Promet na Slobodnom tržištu- ST2 iznosio je 1.044.466,53 KM ili 11,52 % od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta "Energonova" d.d. Sarajevo u iznosu od 361.200,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent "Bosna Reosiguranje" d.d. Sarajevo sa iznosom od 297.900,00 KM. Promet na Slobodnom tržištu- ST3 iznosio je 3.535,28 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta "Šeha-Sana" d.d. Sanski Most u iznosu od 2.016,00 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju trgovalo se u ukupnom iznosu od 6,00 KM. Na subsegmentu slobodnog tržišta- obveznice, ostvaren je ukupan promet od 116.041,44 KM.

Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u mjesecu septembru, zabilježen je pad vrijednosti od 2,27%. Vrijednost indeksa SASX-10 porasla je za 4,44 % u odnosu na prethodni mjesec. Porasla je i vrijednost indeksa Primarnog Slobodnog tržišta SASX-30 za 2,98 % u odnosu na prethodni mjesec.

U posljednjem kvartalu vrijednost SASX-10 indeksa je porasla za 4,6%, dok je SASX-30 veći za 6,8%. Glavni razlog porasta indeksa je rast cijene dionice Fabrike duhana Sarajevo za 51%. Vlada FBiH je na vanrednoj aukciji održanoj 15. septembra izvršila prodaju svog udjela u Fabrici duhana Sarajevo po cijeni od 83,5 KM po dionici, što je dovelo do porasta vrijednosti dionice zbog očekivanog preuzimanja ostalih dionica po datoj cijeni. Vrijednost BIFX-a je pala za 8,6%.

 

Na banjalučkoj berzi  u  septembru  2016. godine je ostvaren  ukupan promet od  5.571.205 KM. Od toga redovan promet dionicama je iznosio 1.020.014 KM. Redovan promet obveznicama je bio  7.363.157 KM,  redovan promet trezorskim zapisima je iznosio 10.281.119 KM, javna ponuda obveznica 40.000.000 KM, javna ponuda trezorskih zapisa 14.977.830 KM i preuzimanja dioničkih društava u vrijednosti od 1.752.421 KM. Najviše se trgovalo Republika Srpska - trezorski zapisi 12M 27/01/17 u vrijednosti od  10.281.119 KM. Na tržištu dionica najveći prome je opstvaren dionicama  Telekoma Srpske a.d. Banja Luka u vrijednosti od 544.859 KM po prosječnoj cijeni od 1,02 KM,   dionicama ZMIF u preoblikovanju Zepter Fond a.d. Banja Luka se trgovalo u vrijednosti od 171.346 KM po prosječnoj cijeni  8,04 KM.  Na tržištu obveznica najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska - stara devizna štednja 7 u ukupnoj vrijednosti od 5.512.947 KM po 93,43% nominalne vrijednosti, obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne štete 10 se trgovalo u vrijednosti od 481.186 KM po 74% nominalne vrijednosti obveznice Republika Srpska - izmirenje ratne štete 4 se trgovalo u vrijednosti od 294.125 KM po 85% nominalne vrijednosti.      

Berzanski indeks RS - BIRS u septembru  mjesecu je smanjen za 0,78% i na kraju mjeseca je iznosio 561  bodova. Indeks investicionih fondova RS – FIRS je zabilježio pad vrijednsti do 1,41% na 1.642 boda, dok je ERS-15 u septembru  porastao za 6,2% i na kraju mjeseca iznosio 346 bodova. Indeks obveznica RS je iznosio 2.166 bodova i veći je za 0,7%. 

 

Dešavanja na svjetskim tržištima kapitala u trećem kvartalu 2016. godine

 

U trećem kvartalu 2016. godine uglavnom je zabilježen rast na svjetskim berzama. U SAD-u S&P 500 indeks je porastao za 3,3% i iznosio je 2.168 bodova, DJIA indeks je veći za 2,1% i iznosio je 18.308 bodova, dok je tehnološki Nasdaq povećan za 9,7% i iznosio je 5.312 bodova. Rast na američkim berzama je uglavnom rezultat povećanih očekivanja da Federalne rezerve (FED) neće povećavati ključne kamatna stope prije kraja 2016. godine. Predsjednica FED-a je u avgustu rekla da argument za povećanje kamatnih stopa pojačan, što je ponovila i u septembru, unatoč pomješanim makroekonomskim podacima  blagom pogoršanju na  tržištu rada u avgustu u odnosu na jaki juni i juli.  Tehnološki sektor je zbog dobrih poslovnih rezultata zabilježio snažan rast u trećem kvartalu. Sa očekivanim niskim kamatnim stopama dobre poslovne rezultate su ostvarilo i finansijski sektor, dok su ostali sektori zabilježili skromnije rezultate.  Evropske dionice su zabilježile snažan rast u trećem kvartalu, uglavnom kao rezultat zadržane politike Evropeske centralne banke (ECB), koja se ogleda u niskim kamatnim stopama i nastavku programa kupovine državnih obveznica od preko 80 milijardi € mjesečno. Frankfurtski DAX je u posmatranom periodu porastao za 8,6% i iznosio je 10.511 bod, pariški CAC 40 je veći za 5% i iznosio je 4.448 bodova, dok je EUROSTOXX 50 povećan za 4,8% na 3.002 boda. Makroekonomski podaci u eurozoni pokazuju rast i nisku inflaciju. Ekonomski osjetljiviji sektori, kako što su informacione tehnologije, diskrecijska potrošnja i materijali su zabilježili zanačjniji rast, dok su defanzivni sektori zabilježili negativna rast. I finansijski sektor je bio pozitivan i pored problema najveće njemačke banke Deutsche Bank nakon zahtjeva američkog ministarstva pravde da plati kaznu od 14 milijardi €  zbog prodaje toksičnih hipotekarnih obveznica uoči finansijske krize 2008. godine. Banka će pokušati da postigne dogovor o manjoj kazni sa američkim vlastima. U slučaju nepostizanja dogovora,  velike njemačke korporacije su spremne da izvrše dokapitalizaciju banke. Drugi problem evropskog bankarskog sektora su nenaplativi krediti i niska kapitaliziranost italijanskog bankarskog sektora. Ukupni nenaplativi krediti bakarskog sektore Italije iznose 200 milijardi € ili 8% ukupnih kredita, dok neke analize kazu da če uskoro taj iznos biti povećan za dodatnih 160 milijardi € što bi predstavljalo ogromnih 15% ukupnih kredita, što bi moglo izazvati ogromne probleme u Evropi.  Najveće italijanske banke su počele prodaju imovinu da bi ojačali kapitalnu osnovu.   I pored političkih problema izazvanih referendumom o izlasku iu Evropke Unije, indeks londonske berze bilježi rast od 6% u trećem kvartalu. Tržište je podržano  labavom monetarnom politikom Banke Engleske što je postaklo investitore da veće preuzimanje rizike. Najveći rast su zabilježili sektori orjentisani na domaće tržište i finansije. Odluka o izlasku iz Evropske unije bi mogla izazvati negativne efekte na rast britanske ekonomije, s obzirom na moguće zatvaranje tržišta Evropske Unije za britanske proizvođaće. Ta mogučnost  je dovela do snažnog pada britanske funte početkom oktobra mjeseca, na najniži nivo u posljednih 31 godinu. Japanski Nikkei 225 je porastao za 5,6% kao rezultat najave Premijera Abe-a o  velikim fisikalnim posticajima u naredne dvije godine. U drugom kvartalu kineska ekonomija je rasta za 6,7% na godišnjem niovu, što je dovelo do porasta cijena dionica u Kini i Honkongu. Šangajski SSE je porastao za 2,7%, dok je Hang Seng veći za čak 12%.   

Društvo za upravljanje investicijskim fondovima PROF-IN d.o.o. Sarajevo
Adresa:
Mehmed Paše Sokolovića 15, Sarajevo
telefon: +387 33 263 300; +387 33 277 270
fax: +387 33 263 302
e-mail: prof-in@prof-in.ba
Copyright PROF-IN 2009.
Designed by europroNET